Slavni BBH

Karolus Lineus (23. maja 1707. Roshult - 10. januara 1778. Hamarbi) - švedski prirodnjak i naučnik, začetnik moderne naučne klasifikacije u biologiji, binomijalne nomenklature po kojoj se naziv svake vrste sastoji od dve reči - naziva roda i opisa vrste. Sva naučna imena živih bića koja je on definisao imaju uz naziv roda i vrste i skraćenicu L. koja označava da im je ime dao on sam. Proglašen je vitezom 1755. godine, dobivši ime Karl fon LineSvedočanstva govore da mu je, po rođenju, kolevka bila stalno ukrašena cvećem, a da su ga, kada je kao mali bio mrzovoljan i plačljiv, smirivali tako što su mu stavljali cvet u ruku. Cveće je bilo polazište njegove očaranosti lepotom i raznolikošću prirode.



Vilijam Forsit (William Forsyth) (1737. Oldmeldrum – 25.7.1804. Oldmeldrum) - istaknuti škotski botaničar i hortikulturista, učenik slavnog Filipa Milera. Godine 1784. postaje Glavni upravnik Kraljevskih vrtova u Kensingtonu i St. Džejms Palati. Godine 1802. objavljuje „Treatise on the Culture and Management of Fruit Trees“; knjiga je u to doba postala pravi best-seler. U današnje vreme je najpoznatiji po tome što njegovo ime nosi rod „Forsitija“.




Tomas Natol (Thomas Nuttall) (5.1.1786, Long Preston, Jorkšir, Engleska - 10.9.1859, St. Helens, Lenkašir) - engleski prirodnjak i botaničar poznat po svojim otkrićima severnoameričkih biljaka. Godine 1808. napušta Englesku i odlazi u Ameriku. U Filadelfiji postaje dobar prijatelj sa botaničarem Bendžaminom S. Bartonom (Benjamin S. Barton) koji ga upoznaje sa osnovnim principima botanike i podstiče da se bavi naukom. Obilazi Severnu Karolinu, Virdžiniju, Misuri i Arkanzas sakupljajući i identifikujući biljne vrste. Sakupljene informacije objavio je u "The Genera of North American Plants". Godine 1822. postaje predavač na Harvardu; 1832. objavljuje knjigu o američkim pticama; pre povratka u Englesku (1984.) obilazi reku Kolumbiju i Havaje. Ostatak života u Engleskoj provodi kao uzgajivač i hortikulturista.