29.1.18

Planinski tetraptih - Deo treći: Fruška gora

Nekadašnje ostrvo Panonskog mora, stara gromadna planina. Rimljani su je nazivali Alma Mons, što znači „plodna gora”. Današnji naziv potiče od starog slovenskog etnonima Frug, sinonima za Franke, što imenu daje značenje „planina Franaka”.


1.februar 2018.

Mala botanička priča br. 1

Caryophyllaceae (karanfili, karanfilke) su porodica skrivenosemenica koja broji 86 rodova sa oko 2200 vrsta. Porodica je pravi kosmopolita i prisutna je od tropskih i pustinjskih do visokoplaninskih i antarktičkih staništa.

Jedan od najvećih rodova ove porodice je rod Silene. Naziv roda je ženski oblik imena Silenus (Silen), kako se zvao pratilac i vaspitač boga Dionisa, 
 grčko mitološko šumsko božanstvo. Silenovo ime pak potiče od grčke reči saliva, što znači slina. Često je prikazivan lica pokrivenog lepljivom penom. Sličnu penu stvaraju ženski cvetovi vrste Silene dioica koji na taj način hvataju polen od insekata koji dolaze da skupljaju nektar.

Rod ima oko 720 vrsta. Vrsta koja se najčešće uzima za primer i predstavnika roda je Silene vulgaris. Ovaj cvet različiti narodi različito zovu: ptičje jaje, služavkine suze, beli vranjemil, naduta pušina.

Kod nas je on poznat kao
.


3.februar 2018.

Mala botanička priča br. 2

Jedna od najvećih biljnih porodica, porodica Asteraceae (glavočike) može se naći u čitavom svetu i broji više od 1620 rodova i 23.600 vrsta. Naziv duguje imenu reda Aster, što je grčka reč za zvezdu.  "Lako" ih je prepoznati - tipičnu cvetnu glavicu glavočika ima bela rada.

Jednaku rasprostranjenost po svetu ima i rod Erigeron sa svojih dvesta vrsta. Naziv roda čine dve grčke reči: eri (rano) i geron (starac), uglavnom zbog belih dlačica plodova koji se pojavljuju brzo nakon cvetanja.

Jednogodišnja pripadnica roda - Erigeron annuus je istinska pionirka kada je reč o naseljavanju zapuštenih pašnjaka, polja i oranica, ivica puteva i železničkih pruga, čak i smetlišta. Ona je i prava borkinja, jer se na svim tim mestima veoma uspešno takmiči sa drugim invazivnim vrstama korova. Često krasi i naša zapuštena i neobrađena zemljišta.


Možda je baš zato zovemo .

4.februar 2018.

Mala botanička priča br. 3

Lamiales je red bogat vrstama brojnih redova skrivenosemenica. Čine ga 24 poorodice, 1.059 rodova i više od 23.800 vrsta. 

Najveća porodica ovog reda je porodica Lamiaceae (usnatice) - 236 redova i više od 7.000 vrsta. Najmanji red ove porodice je red Melittis (koji svoje ime duguje grčkoj reči melissa - pčela) sa samo jednom vrstom - Melittis melissophyllum


Naziv vrste ukazuje na sličnost listova sa listovima matičnjaka (Melissa officinalis).  
Sveži listovi i stabljike ugodno mirišu na med, pa ne čudi što joj se u narodu tepa medenika.

Ona je .



11.februar 2018.

Mala botanička priča br. 4 

Sećate se spatifiluma? Anturijuma? Kale?
Sve ove cvetnice upečatljivog i lako prepoznatljivog izgleda pripadaju porodici Araceae (Kozlaci) koja je široko rasprostranjena po svetu, ali čija su primarna staništa kišne šume subtropskih i tropskih predela.

Njihov rođak Kozlac (Arum maculatum) se može naći i u našim listopadnim šumama i šikarama, na vlažnim i senovitim mestima. Građom lista, cvetne cvasti i plodova veoma podseća na pomenute primerke. 




Upravo tom i takvom izgledu kozlac može da zahvali što je u narodu nazivan često prikriveno ili čak  otvoreno lascivnim imenima, kakva su napr.  Adam and Ev, 
cuckoo pintlords-and-ladies.













19.1.18

Planinski tetraptih - Deo drugi: Stara planina


"Na Staroj planini raste 24,5 % biljnih vrsta od ukupnog fonda flore Srbije."


24. januar 2018.

Avgust mesec. U gradu pakleno toplo već danima. Na planini danju toplo, jasnog sunca i čistog neba. Jutrima i večerima sveže, čak hladno. Oko puno širine, visine, dubine, zelenila. Pluća puna vazduha, kiseonika. Glava omamljena utiscima, lepotom. Nepce opčinjeno ukusima divlje trešnje,

šumskih jagoda

i borovnica

Reči nisu ni potrebne, ni dovoljne.
Uživanje u svom elementarnom obliku.


26. januar 2018.

Kada na livadi ugledam belu pahuljastu glavicu, poželim da je, poput nestašnog deteta, iskidam i snažno dunem u nju, pa posmatram kako se njeno seme poput malih paperjastih padobrana širi na sve strane poneto mojim dahom i uvek prisutnim ma koliko laganim vetrom.
Umesto toga pokušam da pogodim da li je u pitanju maslačak,

kostriš 
ili veliki kozobrad .

Kad porastem, znaću. 

11.1.18

Planinski tetraptih - Deo prvi: Rtanj

"Nijedna planina i nijedan planinski vrh u Srbiji ne čine toliko dubok utisak na promatrača kao Rtanj sa Šiljkom. U njemu su združeni mirnoća, veličina i simetrija. Njegov glavni masivan greben od 5,6 km dužine mirno se diže sa široke podloge, gorostasan i završuje se skoro pravilnom kupolom Šiljka... Ima u njemu individualnog i imponujućeg, kao u velikim ličnostima."
Jovan Cvijić

12.1.2018.

"Lako" je današnjoj deci. Kada ih muči kašalj, mogu da biraju iz velike ponude svakojakih slatkih sirupa vedrih jarkih boja i primamljivih aroma upakovanih u veselu ambalažu sa simpatičnim žirafama što omotanim šalom greju bolno grlo ili nekim drugim ljupkim šumskim stvorom sa istim problemima.

Mi nismo bili te "sreće". Nama su majke odmah kuvale čaj od suvih drvenastih komadića belog sleza, ostavljale ga da stoji preko noći, a ujutro u oceđenu sluzavu tečnost rastvarale kašičicu meda i terale nas da pijemo u cugu, jer su dobro znale da ćemo se mrštiti već na prvi gutljaj, odbijati da pijemo do kraja i pretiti da ćemo sve povratiti istog časa.



Sada kada vidim taj divan belo-ružičasti cvet, bude mi žao što sam ga u detinjstvu mrzela iz dna duše.


16.1.2018.

Na pomen rtanjskog čaja (Satureja montana) pred očima mi se pojavljuje ova slika: na drvenoj dasci pod uskim prozorom na tankom papiru sunčaju se dan ranije ubrane stabljike ove biljke, dok se iza njih ponosno uzdižu severni obronci njihove rodne planine.




17.1.2018.

Ako bi trebalo da izaberem oksimoron koji me najbolje opisuje onda bi to nesumnjivo bio ovaj - zaljubljenica u planine koja se plaši visine.

Upravo zato je južna strana Rtnja planina po mom ukusu - dovoljno dominantna nad okolinom da je pogled veličanstven kud god da pogledaš, dovoljno prostrana da se osećaš slobodno kao ptica, dovoljno visoka da si ponosan na sebe što si osvojio vrh, dovoljno cvetna da prosto moraš da razgledaš svaku travčicu i uslikaš svaku biljčicu.

Jedna od njih je i plava lincura (Gentiana asclepiadea), moćne stabljike i gotovo tamnoplavih cvetova što po dva ili tri rastu u grupama.














19.1.2018.

Dva dana nakon što sam gotovo osam sati provela penjući se na vrh Šiljak (i silažeći s njega) odvažih se da krenem severnom rutom, ne sa idejom da sve ponovim, već samo sa željom da vidim kako planina izgleda sa druge strane.

A sa druge strane mnoge stvari su bile drugačije. Staza je vodila stalno kroz šumu i gusto niže rastinje. Trava je mestimično bila visoka do struka, a markacija zaklonjena granama. Posle par sati dosta sporog napredovanja izašla sam na poširi zemljani šumski put i naišla na parkirani automobil. Shvatih tada da sam sve vreme, umesto tim putem, išla valjda nekom  zabačenom stazom, koja me je koštala energije za nastavak puta. 
Zato krenuh polako da se vraćam. Uz rub puta rasli su naizmenično žbunovi kupina i kolonije biljaka vitkih i visokih stabljika i ružičastih grozdastih cvetova.

Prepoznadoh čuvenu medonosnu cvetnicu, kiprovinu.





10.1.18

Planinski tetraptih

U poređenju sa iskusnim šetačima i planinarima koji imaju višedecenijsko iskustvo, ja sam krajnji amater sa tek par godina intenzivnog hodanja, penjanja i silaženja i sa samo četiri planine u nogama.

Pošto u ovakvoj situaciji nije baš prikladna ona stara narodna: "Kad ti život da limun, ti napravi limunadu.", onda moram da postupim po još starijoj narodnoj: "Kada nečeg imaš samo četiri komada, ti napravi tetraptih."

Zato, hrabro napred u avanturu!













9.1.18

Ispod crte XVI ciklusa ("Izrekom mi pokaži")

Postoji jedna zanimljivost vezana za šesnaesti ciklus. Njegov naziv "Izrekom mi pokaži" nigde nije nijednom spomenut do ove prilike. Sam ciklus je nastao, rekla bih, iznenada, gotovo neočekivano i za mene samu. Čitajući neke mudre izreke i lepe misli palo mi je na pamet da bi se to moglo spojiti sa nekim cvetovima i tako je formiran niz od deset izreka i deset biljaka na koje su me izreke asocirale.

Ispod crte je ostala parazitska biljka
koja je trebalo da prati citat:

"Neki ljudi žive od drugih, a ne za druge ljude."

8.1.18

Ispod crte XV ciklusa ("Disketni šarm ...")

Legenda kaže da je njeno otkriće rezultat rada jednog lekara u udaljenim područjima Himalaja. Lekara je iznenadio broj dugovečnih ljudi u tim krajevima; bili su stari po sto i više godina, nisu bili sedokosi i imali su sve zube. Brzo je otkrio da svi oni žive u neposrednoj blizini izvora čiju vodu stalno koriste. Nad svakim takvim izvorom je raslo drvo čije su zrele crvene bobice padale u vodu i natapale se u njoj.

Ovoj biljci nije potrebna legenda, ona je legenda sama po sebi.


Ona je crveni dijamant -  
(Lycium barbarum)

6.1.18

Ispod crte XIV ciklusa ("Houseplants...")

Tri su osnovna razloga što je ona izostala iz ciklusa "Houseplants for housewifes".

Prvi je jednostavan, ali ne i mnogo originalan - ona je naime najpoznatija kao kancelarijska biljka. Verovatno zato što je bije glas da je efikasan čistač vazduha, jer iz njega uklanja štetne materije (viruse, spore gljivica, toksine, ugljen-dioksid) i pretpostavljam, loše poslovno raspoloženje.

Drugi razlog je još jednostavniji - nikada nisam videla njen cvet. To nije uopšte čudno, jer ona ne cveta u zatvorenim prostorima, već samo napolju, kao u Australiji, iz čijih suptropskih predela potiče i gde raste u drvoredima.


Treći razlog je najjednostavniji - poznajem samo jednu jedinu biljku, pa mi se činilo da ne treba da dozvolim da subjektivnost utiče na izbor.

Ona je  (Schefflera arboricola)

1.1.18

Ispod crte XIII ciklusa ("Novi Grci...")

Na tom malom predivnom ostrvu ima toliko mnogo rastinja da je izabrati deset cvetova za ciklus bio zaista lak zadatak. Ono što nije bilo lako (i što je ostavljeno za neku drugu priliku) bilo je prepoznati sve uslikane cvetove. Svi su oni neotkrivenog identiteta ostali ispod crte i tada, a ostaće vala i sada. 
Svoje mesto pod suncem, u ovom sedamnaestom ciklusu

zaslužio je (Punica granatum)

Istini za volju, bez da se imalo oznojio.

A na vaše pitanje: Otkud da je on novi Grk, kada raste na Mediteranu oduvek?, odgovor je prost: Zato što je bio novi Grk još u doba starih Grka. 
Nar je, naime, Feničanin.